Alergijske reakcije predstavljaju pretjeranu reakciju imunološkog sustava na supstance koje su inače bezopasne za većinu ljudi. Kada se organizam prvi put susretne s alergenom, imunološki sustav stvara specifična antitijela koja prepoznaju tu supstancu kao prijetnju. Pri ponovnom kontaktu s istim alergenom, dolazi do oslobađanja histamina i drugih medijatora upale, što rezultira tipičnim alergijskim simptomima.
U Hrvatskoj su najčešći uzročnici alergijskih reakcija:
Alergijski simptomi mogu varirati od blagih do ozbiljnih i uključuju kihanje, začepljen nos, suzenje očiju, kožne ospe, svrbež, poteškoće s disanjem ili probavne smetnje.
Hitno tražite medicinsku pomoć ako doživite ozbiljne simptome poput otežanog disanja, oticanja lica ili anafilaktičku reakciju.
Antihistaminici su lijekovi koji blokiraju djelovanje histamina, glavnog medijatora alergijskih reakcija. Vezanjem na histaminske receptore, sprječavaju nastanak tipičnih alergijskih simptoma poput kihanja, svrbeža, crvenila i oticanja. Ovi lijekovi predstavljaju prvi izbor u liječenju većine alergijskih stanja.
Antihistaminici prve generacije, poput difenhidramina i klorfeniramina, djelotvorno kontroliraju alergijske simptome, ali često uzrokuju pospanost i smanjenu koncentraciju jer prolaze krvno-moždanu barijeru. Posebno su korisni za noćnu primjenu kada je poželjno sedativno djelovanje.
Moderna generacija antihistaminika uključuje cetirizin, loratadin i desloratadin. Ovi lijekovi rijetko uzrokuju pospanost jer ne prolaze značajno kroz krvno-moždanu barijeru, što ih čini idealnim izbором za dnevnu upotrebu bez utjecaja na radnu sposobnost i koncentraciju.
Iako antihistaminici prve generacije mogu uzrokovati pospanost, ponekad su pogodniji za akutne slučajeve zbog brzog djelovanja. Antihistaminici druge generacije pružaju dugotrajno olakšanje s minimalnim nuspojavama, što ih čini prikladnima za dugotrajnu terapiju kroničnih alergija.
U hrvatskim ljekarnama dostupni su brojni antihistaminici u obliku tableta, kapsula, sirupa i kapi, omogućujući personalizirani pristup liječenju ovisno o dobi pacijenta i težini simptoma.
Lokalni antialergijski pripravci predstavljaju izuzetno efikasno rješenje za ciljano liječenje alergijskih simptoma na određenim dijelovima tijela. Ovi pripravci djeluju direktno na mjestu problema, omogućavajući brže olakšanje simptoma uz minimalne sistemske nuspojave.
Nazalni antialergijski pripravci sadrže antihistaminike, kortikosteroide ili kromoglicijeve soli. Posebno su učinkoviti kod sezonskog i trajnog alergijskog rinitisa, pružajući brzo olakšanje začepljenog nosa, curenja i svrbeža.
Oftalmološki antialergijski pripravci koji sadrže antihistaminike ili stabilizatore mastocita efikasno ublažavaju simptome kao što su crvenilo, suzenje i svrbež očiju uzrokovani peludi, prašinom ili dlakama životinja.
Topikalni pripravci s antihistaminicima ili kortikosteroidima pružaju brzo olakšanje kod alergijskog dermatitisa, ekcema i urtikarije. Gelovi su posebno pogodni za akutne stanja zbog svog hladnog i umirujućeg efekta.
Prirodni antialergijski pripravci predstavljaju dodatnu opciju u liječenju alergija, posebno za osobe koje preferiraju prirodan pristup ili žele dopuniti konvencionalnu terapiju. Ovi pripravci mogu pružiti značajno olakšanje simptoma, iako njihova efikasnost varira između pojedinaca.
Kvercetin, snažan bioflavonoid pronađen u luku, jabukama i borovnicama, djeluje kao prirodni antihistaminik stabiliziranjem mastocita. Kombinira se često s bromelandinom za poboljšanu apsorpciju i učinkovitost.
Određeni probiotski sojevi mogu modulirati imunološki odgovor i smanjiti alergijske reakcije. Posebno su korisni kod djece sklonoj atopijskim bolestima i mogu se koristiti preventivno.
Prirodni pripravci imaju ograničenja u pogledu znanstvenih dokaza i standardizacije, stoga se preporuča konzultacija s farmaceutom ili liječnikom prije upotrebe, posebno ako se kombiniraju s konvencionalnim lijekovima.
Proljetni period donosi povećanu koncentraciju peluda stabala poput breze, hrasta i jasena. Simptomi se obično javljaju od ožujka do maja, a uključuju kihanje, curenje nosa i suzenje očiju. Antihistaminici i nazalni kortikosteroidi najčešće su preporučeno liječenje.
Tijekom ljeta dominira pelud trava, osobito timotejke i livadnih trava. Alergije su najizraženije u jutarnjim satima kada je koncentracija peluda najveća. Preventivno uzimanje antialergijskih lijekova može značajno smanjiti simptome.
Jesen donosi alergije na pelud korova, posebno ambrozije koja je glavni uzročnik jesenskih alergija u Hrvatskoj. Simptomi mogu biti intenzivni i dugotrajan.
Antialergijske lijekove najbolje je uzimati preventivno, prije pojave simptoma. Antihistaminici se obično uzimaju navečer jer mogu izazvati pospanost, dok se nazalni sprejevi koriste ujutro. Važno je pridržavati se preporučenih doza i redovitosti uzimanja.
Stariji antihistaminici mogu pojačati djelovanje alkohola i sedativa. Uvijek obavijestite liječnika o svim lijekovima koje uzimate, uključujući biljne pripravke i vitamine. Neki antialergijski lijekovi mogu utjecati na djelovanje srčanih lijekova.
Najčešće nuspojave uključuju pospanost, suhoću usta i glavobolju. Noviji antihistaminici uzrokuju manje pospanosti. Ako se nuspojave nastave, promijenite vrijeme uzimanja ili se obratite farmaceutu za savjet.
Kod djece koristite samo lijekove odobrene za njihovu dob. Redovito pratite simptome i vodite dnevnik alergijskih reakcija. Naučite dijete prepoznati simptome i objasnite važnost uzimanja lijeka. Uvijek imajte pri ruci rezervne lijekove.
