Hormoni su kemijski glasnici koji reguliraju brojne funkcije u našem organizmu. Ove moćne tvari putuju krvotokom od žlijezda koje ih proizvode do ciljnih organa, gdje pokreću specifične biološke procese. Hormoni kontroliraju rast, razvoj, metabolizam, reprodukciju, raspoloženje i mnoge druge vitalne funkcije. Njihova pravilna ravnoteža ključna je za održavanje zdravlja i dobrobiti. Bez hormonske regulacije, naš organizam ne bi mogao funkcionirati normalno niti se prilagođavati promjenjivim uvjetima okoliše.
Endokrini sustav čini mreža žlijezda s unutarnjim lučenjem koje proizvode i otpuštaju hormone direktno u krvotok. Ovaj složeni sustav djeluje putem povratnih veza, održavajući homeostazu u organizmu. Hormonska regulacija omogućuje precizno podešavanje tjelesnih funkcija ovisno o trenutnim potrebama. Hipotalamus i hipofiza predstavljaju kontrolni centar endokrinog sustava, koordinirajući rad drugih žlijezda. Promjene u razini jednog hormona mogu utjecati na proizvodnju drugih, stvarajući složenu mrežu međusobnih utjecaja.
Prema kemijskoj strukturi, hormoni se dijele u tri glavne skupine. Steroidni hormoni, poput testosterona i kortizola, nastaju od kolesterola i mogu proći kroz stanične membrane. Peptidni hormoni, kao što su inzulin i hormon rasta, sastoje se od aminokiselina povezanih u lance. Amino-kiselinski hormoni, uključujući hormone štitnjače, nastaju iz pojedinačnih aminokiselina. Svaka vrsta hormona ima jedinstvene karakteristike djelovanja i različite načine utjecaja na ciljne stanice u organizmu.
Ključne endokrine žlijezde uključuju hipofizu, štitnu žlijezdu, nadbubrežne žlijezde, gušteraču i spolne žlijezde. Hipofiza upravlja radom drugih žlijezda, dok štitna žlijezda regulira metabolizam. Nadbubrežne žlijezde proizvode hormone stresa, a gušterača kontrolira razinu šećera u krvi. Spolne žlijezde odgovorne su za reproduktivne funkcije i razvoj spolnih karakteristika. Svaka žlijezda ima specifičnu ulogu u održavanju hormonske ravnoteže.
U Hrvatskoj su najčešći hormonski poremećaji dijabetes tipa 2, bolesti štitne žlijezde (hipotireoza i hipertireoza), sindrom policističnih jajnika kod žena te menopauza. Također su česti poremećaji nadbubrežnih žlijezda i manjak hormona rasta. Metabolički sindrom, koji uključuje inzulinsku rezistenciju, sve je više zastupljen zbog suvremenog načina života. Osteoporoza, povezana s padom razine spolnih hormona, posebno pogađa žene u postmenopauzi. Ovi poremećaji zahtijevaju pravovremenu dijagnostiku i odgovarajuće liječenje kako bi se izbjegle ozbiljne komplikacije.
Žene s hormonskim poremećajima često doživljavaju nepravilne menstrualne cikluse, valunge, promjene raspoloženja, gubitak kose, povećanje tjelesne težine i probleme s plodnošću. Kod muškaraca simptomi uključuju smanjenu libido, erektilnu disfunkciju, gubitak mišićne mase, povećanje masnog tkiva oko struka te umor. Oba spola mogu iskusiti:
Dijagnostika hormonskih poremećaja temelji se na detaljnoj anamnezi, fizičkom pregledu i laboratorijskim analizama krvi. Mjerenje razina specifičnih hormona u krvi ili urinu ključno je za postavljanje dijagnoze. Dodatne pretrage mogu uključivati ultrazvuk žlijezda, magnetsku rezonancu ili kompjutoriziranu tomografiju. Ponekad su potrebni specijalizirani testovi poput testa opterećenja glukozom ili stimulacijskih testova za procjenu funkcije određenih žlijezda.
Obratite se liječniku ako primijetite trajne promjene u energiji, raspoloženju, tjelesnoj težini ili reproduktivnim funkcijama. Također je važno potražiti medicinsku pomoć pri nepravilnim menstrualnim ciklusima, čestom uriniranju, neobičnoj žeđi ili dugotrajnom umoru koji ne prolazi odmorom.
Štitnjača je ključna žlijezda endokrinog sustava koja proizvodi hormone tiroksin (T4) i trijodtironin (T3), odgovorne za regulaciju metabolizma, rasta i razvoja. Tireotropni hormon (TSH) iz hipofize kontrolira proizvodnju ovih hormona. Pravilna funkcija štitnjače bitna je za održavanje energije, tjelesne temperature, rada srca i mozga te općenito zdravlja organizma.
Hipotireoza nastaje kada štitnjača proizvodi premalo hormona, što uzrokuje usporavanje metabolizma. Simptomi uključuju umor, povećanje tjelesne težine, depresiju i osjećaj hladnoće. Hipertireoza označava prekomjernu proizvodnju hormona štitnjače, što rezultira ubrzanim metabolizmom. Glavni simptomi su gubitak težine, brz rad srca, nervoza, znojenje i tremor. Najčešći uzroci su autoimune bolesti poput Hashimoto tiroiditisa i Gravesove bolesti.
U hrvatskim ljekarnama dostupni su sljedeći lijekovi za liječenje poremećaja štitnjače:
Svi lijekovi dostupni su na recept i pod nadzorom endokrinologa ili obiteljskog liječnika.
Lijekove za štitnjaču treba uzimati ujutro na prazan želudac, najmanje 30-60 minuta prije doručka. Važno je uzimati lijek u isto vrijeme svaki dan i izbjegavati istovremeno uzimanje s kalcijem, željezom ili kavom koji mogu smanjiti apsorpciju. Redovito praćenje razine hormona kroz laboratorijske pretrage omogućuje prilagodbu doze.
Estrogen je glavni ženski spolni hormon odgovoran za razvoj sekundarnih spolnih karakteristika, regulaciju menstrualnog ciklusa i održavanje zdravlja kostiju. Progesteron priprema maternicu za trudnoću i održava je tijekom gestacije. Testosteron je primarni muški spolni hormon koji utječe na razvoj mišićne mase, libido, gustoću kostiju i proizvodnju spermija. Sva tri hormona važna su za reproduktivno zdravlje i opće blagostanje.
U Hrvatskoj su dostupne različite vrste hormonske kontracepcije:
Većina kontraceptiva dostupna je na recept u ljekarnama. Neki preparati pokriveni su obveznim zdravstvenim osiguranjem, što čini kontracepciju pristupačnijom mladim ženama. Važno je konzultirati ginekologa za odabir najprikladnije metode.
Hormonska nadomjesna terapija (HNT) pomaže ublažiti simptome menopauze poput valova vrućine, noćnog znojenja, promjena raspoloženja i suhoće sluznice. U Hrvatskoj su dostupni različiti oblici HNT-a uključujući tablete, gelove, flastere i vaginalne kreme. Terapija može sadržavati samo estrogen ili kombinaciju estrogena i progesterona. Liječnik individualno procjenjuje korist i rizike prije propisivanja HNT-a.
Hipogonadizam ili niski testosteron može se liječiti nadomjesnom terapijom testosteronom. U Hrvatskoj su dostupni gelovi, injekcije i implantati testosterona. Tretman pomaže poboljšati energiju, libido, mišićnu masu i raspoloženje. Prije početka terapije potrebna je detaljna dijagnostika uključujući laboratorijske pretrage i procjenu kardiovaskularnog rizika. Redovito praćenje tijekom terapije je obvezno.
Inzulin je ključni hormon koji proizvodi gušterača i koji omogućuje stanicama da koriste glukozu iz krvi za energiju. Bez dovoljne količine inzulina ili kada organizam ne reagira na inzulin pravilno, razina šećera u krvi postaje opasno visoka. Ovaj hormon također pomaže u skladištenju viška glukoze u jetri i mišićima za buduće potrebe.
Dijabetes tip 1 nastaje kada gušterača prestane proizvoditi inzulin, najčešće u djetinjstvu ili mladosti, i zahtijeva doživotnu primjenu inzulina. Dijabetes tip 2 karakterizira rezistencija na inzulin ili nedovoljna proizvodnja, češće se javlja u odrasloj dobi i može se kontrolirati dijetetskim promjenama, tjelovježbom, oralnim lijekovima ili inzulinom. Oba tipa zahtijevaju redovito praćenje razine šećera u krvi i prilagođavanje terapije.
U hrvatskim ljekarnama dostupni su različiti tipovi inzulina ovisno o brzini djelovanja i trajanju:
Odabir inzulina ovisi o individualnim potrebama pacijenta i preporuci endokrinologa.
Inzulin se mora čuvati u hladnjaku na temperaturi 2-8°C prije otvaranja. Otvoreni inzulin može se čuvati na sobnoj temperaturi do 28 dana. Nikada ne smrzavajte inzulin ili ga izlažite direktnoj sunčevoj svjetlosti. Primjenjuje se subkutano u rotaciji između različitih mjesta injiciranja.
Kortikosteroidi su sintetski oblici kortizola koji se koriste za liječenje upalnih stanja, autoimunih bolesti i hormonskih deficijencija. U Hrvatskoj su dostupni preparati poput prednisolona, deksametazona i hidrokortizona u obliku tableta, injekcija ili lokalnih pripravaka. Primjenjuju se kod astme, reumatoidnog artritisa, ekcema i Addisonove bolesti. Dugotrajnu uporabu treba pažljivo nadzirati zbog mogućih nuspojava.
Hormon rasta (somatropin) koristi se za liječenje deficijencije hormona rasta kod djece i odraslih. U Hrvatskoj se izdaje na recept specijalista endokrinologa za specifične medicinske indikacije. Primjenjuje se putem subkutanih injekcija, obično navečer, i zahtijeva redovito praćenje rasta i laboratorijskih parametara kod djece.
Parathormon regulira razinu kalcija u krvi i zdravlje kostiju. Teriparatid, sintetski oblik parathormona, koristi se za liječenje teške osteoporoze kod postmenopauzalnih žena i muškaraca s visokim rizikom od prijeloma. Kalcitonin, drugi važan hormon za kosti, pomaže u smanjenju resorpcije kostiju. Ovi lijekovi zahtijevaju pažljivo praćenje razine kalcija u krvi.
Svi hormonski preparati zahtijevaju liječnički recept i redovito praćenje. Moguće nuspojave uključuju promjene tjelesne težine, raspoloženja, krvnog tlaka i metabolizma. Nikada ne mijenjajte dozu bez konzultacije s liječnikom. Obavijestite farmaceuta o svim lijekovima koje uzimate kako biste izbjegli interakcije. Redovito pratite preporučene laboratorijske pretrage.
